Sve više istraživanja proučava mogu li kemikalije iz svakodnevnog života utjecati na reproduktivno zdravlje. Donosimo pregled najnovijih znanstvenih spoznaja i objašnjavamo što one znače za parove koji planiraju trudnoću ili prolaze postupak medicinski potpomognute oplodnje.
PFAS i plodnost: mogu li “forever chemicals” utjecati na uspjeh IVF-a?
Posljednjih godina znanstvenici sve više istražuju utjecaj okoliša na ljudsko zdravlje. Osim prehrane, tjelesne aktivnosti i životnih navika, sve više pažnje privlače kemikalije kojima smo svakodnevno izloženi, često i nesvjesno.
Jedna od najistraživanijih skupina su PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari), poznate i pod nazivom “forever chemicals” ili “vječne kemikalije”. Riječ je o spojevima koji se vrlo sporo razgrađuju u okolišu i mogu se godinama zadržavati u ljudskom organizmu.
Novo istraživanje objavljeno 2026. godine u časopisu F&S Science dodatno je otvorilo pitanje mogu li određeni PFAS spojevi utjecati na uspješnost IVF postupaka.
Važno je odmah naglasiti da ovo istraživanje ne dokazuje da PFAS uzrokuju neplodnost ili neuspješan IVF, ali predstavlja još jedan važan korak u razumijevanju kako okolišni čimbenici mogu utjecati na reproduktivno zdravlje.
Što su PFAS?
PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) velika su skupina sintetskih kemikalija koje se koriste više od sedamdeset godina. Njihova posebnost je otpornost na vodu, masnoću, visoke temperature i kemikalije, zbog čega su postale sastavni dio brojnih proizvoda koje svakodnevno koristimo.
Naziv “forever chemicals” dobile su zato što se gotovo ne razgrađuju u prirodi. Jednom kada dospiju u okoliš ili ljudski organizam, mogu ostati prisutne godinama.
Zbog njihove široke primjene smatra se da danas gotovo svi ljudi imaju određene količine PFAS spojeva u krvi, iako razine izloženosti mogu značajno varirati.
Gdje se PFAS nalaze?
PFAS nisu prisutni samo u industriji. Mogu se nalaziti i u brojnim proizvodima iz svakodnevnog života, primjerice:
- neprianjajućem posuđu
- ambalaži za hranu otpornoj na masnoću
- vodootpornoj odjeći i obući
- impregnacijskim sprejevima
- pojedinim kozmetičkim proizvodima (npr. vodootporne maskare i ruževi)
- tepisima i tkaninama otpornima na mrlje
- pitkoj vodi u pojedinim područjima…
To ne znači da svaki proizvod sadrži PFAS niti da ih je moguće potpuno izbjeći. Upravo zbog njihove rasprostranjenosti znanstvenici nastoje razumjeti može li dugotrajna izloženost imati utjecaj na zdravlje.
Kako PFAS dospijevaju u organizam?
Najčešći put izloženosti PFAS-u je putem hrane i vode, ali i kroz kontakt s proizvodima koje svakodnevno koristimo. Budući da su izrazito postojani, mogu se postupno nakupljati u organizmu tijekom godina. Te kemikalije lako ulaze u tlo, vodu i zrak. Zbog toga se nakupljaju u našem tijelu s vremenom. Čak i male količine mogu izazvati zdravstvene probleme.
Važno je naglasiti da se izloženost ne može u potpunosti izbjeći. Cilj suvremenih preporuka nije stvaranje straha, nego smanjenje nepotrebne izloženosti tamo gdje je to moguće.
Zašto se PFAS povezuju s plodnošću?
Reproduktivni sustav iznimno je osjetljiv na hormonalnu ravnotežu. Zbog toga znanstvenici posljednjih godina istražuju mogu li pojedini PFAS spojevi djelovati kao endokrini disruptori, odnosno tvari koje mogu utjecati na normalno djelovanje hormona.
Dosadašnja istraživanja proučavala su moguću povezanost PFAS-a s kvalitetom jajnih stanica, kvalitetom spermija, funkcijom jajnika, razinom pojedinih hormona te ishodima trudnoće. Rezultati nisu uvijek bili jednaki, ali dovoljno su zanimljivi da se istraživanja intenzivno nastavljaju.
Što je pokazalo novo istraživanje o IVF-u?
Istraživanje objavljeno u časopisu F&S Science analiziralo je folikularnu tekućinu žena koje su prolazile postupke medicinski potpomognute oplodnje.
Folikularna tekućina okružuje jajnu stanicu tijekom njezina sazrijevanja te predstavlja mikrookruženje koje može imati važnu ulogu u razvoju kvalitetne jajne stanice.
Autori su mjerili koncentracije različitih PFAS spojeva u folikularnoj tekućini te ih usporedili s ishodima liječenja.
Rezultati su pokazali da su više koncentracije pojedinih PFAS spojeva bile povezane s manjom vjerojatnošću živorođenja nakon IVF postupka.
Međutim, istraživanje je observacijsko, što znači da pokazuje povezanost, ali ne može dokazati da su upravo PFAS uzrok slabijeg ishoda. Na uspješnost IVF-a utječu i brojni čimbenici poput dobi žene, kvalitete embrija, genetskih čimbenika, životnih navika i općeg zdravstvenog stanja.
Što kažu europske zdravstvene institucije?
Zbog sve većeg broja istraživanja, europske i međunarodne zdravstvene institucije posljednjih godina posvećuju sve više pozornosti PFAS kemikalijama.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) smanjila je preporučeni tjedni unos određenih PFAS spojeva, dok Europska unija postupno uvodi ograničenja njihove uporabe u različitim industrijama.
Ove mjere ne znače da će izloženost PFAS-u kod svake osobe izazvati zdravstvene probleme, već predstavljaju preventivni pristup s ciljem smanjenja dugoročne izloženosti stanovništva.
Trebaju li se parovi koji prolaze IVF zabrinuti?
Kratak odgovor je – ne.
Današnja znanstvena saznanja ne opravdavaju donošenje naglih ili radikalnih odluka. PFAS su samo jedan od brojnih čimbenika koje znanstvenici proučavaju u kontekstu reproduktivnog zdravlja.
Ako planirate trudnoću ili prolazite IVF, puno je važnije usredotočiti se na čimbenike za koje znamo da imaju značajan utjecaj: održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja, umjerenu tjelesnu aktivnost, kvalitetnu prehranu, dovoljno sna i redovite liječničke kontrole.
Istodobno, male promjene kojima se može smanjiti nepotrebna izloženost okolišnim kemikalijama mogu biti razuman dio zdravog načina života.
Kako možete smanjiti izloženost PFAS-u?
Potpuno izbjegavanje PFAS-a danas nije moguće, no stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći smanjiti nepotrebnu izloženost:
- koristite posuđe od nehrđajućeg čelika, stakla ili lijevanog željeza kada je to moguće
- zamijenite staro ili oštećeno neprianjajuće posuđe
- izbjegavajte zagrijavanje hrane u plastičnoj ambalaži koja nije namijenjena za tu svrhu
- birajte proizvode bez nepotrebnih vodoodbojnih i masnoodbojnih premaza kada postoje odgovarajuće alternative
- koristite kvalitetnu filtraciju vode ako živite u području gdje je to preporučeno.
Važno je naglasiti da nijedna od ovih mjera ne može jamčiti bolji IVF ishod, ali mogu biti dio općenito zdravijeg životnog stila.
Zaključak
PFAS ili “forever chemicals” posljednjih su godina postali jedna od najistraživanijih tema u području okolišnog i reproduktivnog zdravlja. Novo istraživanje objavljeno u časopisu F&S Science pokazalo je povezanost između viših razina pojedinih PFAS spojeva u folikularnoj tekućini i manje vjerojatnosti živorođenja nakon IVF postupka.
Iako rezultati zaslužuju pažnju, oni ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu niti znače da će izloženost PFAS-u dovesti do neplodnosti ili neuspješnog IVF-a.
Kako se znanstvena saznanja budu razvijala, očekuje se da ćemo bolje razumjeti ulogu okolišnih čimbenika u plodnosti. Do tada je najvažnije donositi informirane odluke, usredotočiti se na čimbenike koje možemo kontrolirati i pratiti preporuke liječnika.
Najčešća pitanja (FAQ)
Mogu li PFAS uzrokovati neplodnost?
Trenutačno nema dokaza da PFAS sami po sebi uzrokuju neplodnost. Istraživanja pokazuju moguću povezanost s reproduktivnim zdravljem, ali ne potvrđuju uzročnu vezu.
Trebam li baciti neprianjajuće tave ako planiram trudnoću?
Ne nužno. Ako je premaz neoštećen i koristi se prema uputama proizvođača, nema razloga za paniku. Međutim, staro ili oštećeno neprianjajuće posuđe preporučuje se zamijeniti.
Postoji li test kojim mogu provjeriti razinu PFAS-a u organizmu?
Postoje laboratorijske analize koje mogu izmjeriti određene PFAS spojeve u krvi, no one se rutinski ne koriste u obradi neplodnosti niti postoje preporuke da ih parovi koji planiraju trudnoću redovito rade.
Mogu li smanjenjem izloženosti PFAS-u povećati uspjeh IVF-a?
Za sada nema znanstvenih dokaza da će smanjenje izloženosti PFAS-u izravno povećati uspješnost IVF-a. Ipak, usvajanje zdravijih životnih navika i smanjenje nepotrebne izloženosti okolišnim kemikalijama može biti razuman dio pripreme za trudnoću.
Izvori
Verner MA, Li A, Messerlian C, i sur. Follicular fluid per- and polyfluoroalkyl substances, metabolomics, and live birth after in vitro fertilization: a pilot study. F&S Science. 2026.
European Food Safety Authority (EFSA) Risk to human health related to the presence of perfluoroalkyl substances in food
U.S. Environmental Protection Agency (EPA): Per- and Polyfluoroalkyl Substances (PFAS)
Associations between per- and polyfluoroalkyl substances and reproductive outcomes among women undergoing IVF/ICSI treatment. Reproductive Toxicology, 2026.
Differential associations of PFAS in follicular fluid and serum with reproductive hormones: Insights from a Chinese IVF cohort. Environmental Research, 2026.
Exposure profiles of legacy and emerging PFAS in follicular fluid and their impacts on assisted reproductive outcomes. Environmental Exposure and Health, 2026.
