Zašto Ministarstvo više ne objavljuje uspješnost pojedinih MPO klinika? Što to znači za pacijente?
Godinama su godišnja izvješća Ministarstva zdravstva o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) sadržavala podatke o uspješnosti svake hrvatske klinike koja provodi postupke potpomognute oplodnje. Parovi koji su birali ustanovu mogli su usporediti broj postupaka, trudnoća i živorođene djece te steći barem okvirni dojam o rezultatima pojedine klinike.
Međutim, u posljednje objavljenom, Godišnjem izvješću za 2023. godinu dogodila se značajna promjena. Po prvi put više nisu objavljeni rezultati pojedinačnih ustanova. Umjesto njih prikazani su samo objedinjeni nacionalni podaci.
Za mnoge pacijente to je otvorilo pitanje: zašto su podaci nestali i znači li to manju transparentnost hrvatskog MPO sustava?
Što se promijenilo?
Do izvješća za 2022. godinu Ministarstvo je objavljivalo rezultate za svaku ustanovu zasebno.
To je uključivalo primjerice:
- broj IVF i ICSI postupaka
- broj transfera
- broj trudnoća
- broj živorođene djece
- osnovne pokazatelje uspješnosti.
Takvi podaci često su bili jedan od kriterija prema kojem su se pacijenti odlučivali gdje započeti liječenje.
U izvješću za 2023. godinu ti su podaci uklonjeni.
Objavljeni su samo ukupni rezultati Republike Hrvatske.
Zašto Ministarstvo kaže da je donijelo takvu odluku?
Prema obrazloženju Ministarstva zdravstva, odluka nije donesena zbog skrivanja podataka, nego na prijedlog stručnih društava i Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju.
Glavni argument jest da jednostavna usporedba stopa uspješnosti između klinika može biti metodološki pogrešna.
Na uspješnost postupaka utječu brojni čimbenici koje postojeći hrvatski registar ne bilježi dovoljno detaljno.
Primjerice:
- dob žene
- uzrok neplodnosti
- prethodni neuspjeli postupci
- kvaliteta jajnih stanica
- kvaliteta spermija
- težina dijagnoze
- laboratorijski uvjeti
- terapijski protokoli.
Drugim riječima, dvije klinike mogu pružati jednako kvalitetnu medicinsku skrb, ali imati potpuno različite rezultate zato što liječe različite skupine pacijenata.
S metodološkog stajališta, taj argument ima smisla.
Zašto ipak postoji nezadovoljstvo?
S druge strane, dio stručnjaka, udruga pacijenata i medija smatra da potpuno uklanjanje rezultata nije najbolje rješenje.
Njihov argument nije da su dosadašnje tablice bile savršene.
Naprotiv.
Problem je što je sada nestala gotovo sva mogućnost usporedbe rada pojedinih ustanova.
Za parove koji prvi put ulaze u postupke to znači da više ne mogu vidjeti:
- koliko postupaka pojedina klinika godišnje provodi
- koliki je njezin volumen rada
- koliko ostvaruje trudnoća
- koliko živorođene djece.
Takve informacije nisu jedini kriterij odabira klinike, ali mnogim su pacijentima predstavljale važan dio donošenja informirane odluke.
Zašto brojke mogu biti varljive?
Ovdje dolazimo do možda najvažnijeg dijela cijele priče.
Niža stopa uspješnosti ne znači automatski da je neka klinika lošija.
Primjerice, jedna ustanova može liječiti velik broj žena starijih od 40 godina, pacijentica s izrazito niskim AMH-om ili parova s ponovljenim neuspjelim IVF postupcima. Takvi slučajevi prirodno imaju manju vjerojatnost uspjeha.
Istodobno druga ustanova može imati veći udio mlađih pacijentica ili manje složenih dijagnoza.
Na papiru će druga klinika imati bolje rezultate, iako razlika možda nije posljedica kvalitete liječenja nego različite populacije pacijenata.
Što je “selection bias”?
U medicinskoj statistici postoji dobro poznat pojam selection bias odnosno pristranost odabira pacijenata.
Međunarodne institucije poput američkog CDC-a upozoravaju da način na koji klinike prihvaćaju ili upućuju pacijente može utjecati na njihove statističke rezultate.
To ne znači da pojedine ustanove rade nešto neetično.
Ali znači da uspješnost nije moguće tumačiti bez razumijevanja kakve pacijente određena klinika liječi.
Važno je naglasiti da za hrvatske MPO ustanove ne postoje javno dostupni dokazi koji bi pokazivali da pojedine klinike sustavno odbijaju pacijentice lošije prognoze kako bi poboljšale vlastitu statistiku.
Ipak, upravo zbog mogućeg utjecaja strukture pacijenata međunarodni registri već godinama nastoje prikazivati rezultate uz što više dodatnih podataka, a ne samo jedan ukupni postotak uspješnosti.
Je li rješenje potpuno sakriti rezultate?
To je pitanje oko kojeg se danas vode rasprave. S jedne strane, Ministarstvo želi izbjeći pogrešne usporedbe.
S druge strane, potpuna netransparentnost također nije idealno rješenje.
Brojne zemlje objavljuju rezultate pojedinih klinika, ali uz detaljno objašnjenje metodologije i prikaz rezultata prema dobnim skupinama, vrsti postupka te drugim čimbenicima koji omogućuju pravednije usporedbe.
Takav pristup omogućuje pacijentima pristup informacijama, a istovremeno smanjuje mogućnost pogrešnog tumačenja statistike.
Što bi mogao biti sljedeći korak?
Umjesto jednostavnog rangiranja klinika ili potpunog skrivanja rezultata, dugoročno bi rješenje moglo biti unapređenje hrvatskog registra medicinski pomognute oplodnje.
To bi uključivalo detaljnije prikupljanje podataka o dobi pacijentica, dijagnozama, vrsti postupaka i ishodima liječenja te objavu standardiziranih rezultata koji bi omogućili kvalitetnije usporedbe među ustanovama.
Takav sustav već postoji u brojnim europskim državama i Sjedinjenim Američkim Državama.
Što to znači za parove koji danas biraju kliniku?
Rezultati pojedinih klinika nikada nisu bili jedini kriterij pri odabiru ustanove.
Jednako su važni iskustvo liječničkog tima, laboratorij, dostupnost postupaka, komunikacija s pacijentima, individualni pristup i mogućnost liječenja složenijih slučajeva.
Međutim, transparentni javni podaci predstavljaju važan dio informiranog donošenja odluka.
Bez njih pacijenti se više oslanjaju na osobna iskustva drugih parova, preporuke liječnika ili informacije koje im daju same klinike.
Primjer – “Zašto dvije klinike ne moraju imati istu uspješnost?”
Prođimo kroz primjer izmišljene Klinike za potrebe prikaza.
- Klinika A
Prosječna dob pacijenata: 31 godina
Prvi IVF
Normalan AMH
➡️ uspješnost 52 %
- Klinika B
Prosječna dob pacijenata: 41 godina
3 prethodna neuspjela IVF-a
Nizak AMH
➡️ uspješnost 31 %
I zaključak:
Postotak uspješnosti ne znači da je Klinika A bolja. Možda liječi lakše slučajeve. Zato su uz rezultate potrebni i detaljniji podaci o pacijentima kako bi se vidjela široka slika.
Zaključak
Odluka Ministarstva zdravstva da u godišnjem izvješću za 2023. godinu više ne objavljuje rezultate pojedinačnih MPO ustanova otvorila je važnu raspravu o ravnoteži između metodološke ispravnosti i transparentnosti.
S jedne strane, jednostavne usporedbe stopa uspješnosti doista mogu biti pogrešne jer ne uzimaju u obzir razlike među pacijentima. S druge strane, potpuno uklanjanje podataka otežava parovima informirani odabir klinike i smanjuje uvid javnosti u rad sustava.
Najbolje dugoročno rješenje vjerojatno nije ni jednostavna rang-lista ni potpuna netransparentnost, već razvoj modernijeg nacionalnog registra koji će omogućiti detaljnije, standardizirane i metodološki usporedive podatke. Takav pristup istodobno bi štitio stručnu točnost i osigurao pacijentima informacije koje su im potrebne pri donošenju jedne od najvažnijih odluka na njihovom putu prema roditeljstvu.
Napomena: Cilj ovog članka nije rangirati niti uspoređivati pojedine MPO ustanove. Želimo objasniti zašto su podaci promijenjeni u službenim izvješćima, koje su prednosti i nedostaci takvog pristupa te pomoći pacijentima razumjeti kako pravilno tumačiti statistiku uspješnosti liječenja neplodnosti.
Izvori
Ministarstvo zdravstva RH – Godišnje izvješće o medicinski pomognutoj oplodnji za 2023. godinu (PDF)
Ministarstvo zdravstva RH – Objavljeno Godišnje izvješće o MPO za 2023. godinu
Ministarstvo zdravstva RH – Izvještavanje o uspješnosti MPO postupaka
Ministarstvo zdravstva RH – Arhiva godišnjih MPO izvješća
Centers for Disease Control and Prevention (CDC) – How to interpret ART success rates
Human Fertilisation and Embryology Authority (HFEA) – Choose a fertility clinic
