Svoj nagrađeni znanstveni rad Miraculumu ustupa Nikolina Brezonjić, studentica socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dobitnica Rektorove nagrade 2023./2024. U nastavku donosimo sažetak istraživačkog rada naziva “Mentalno zdravlje i socijalna podrška kod žena koje prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje”.
Tiha psihička borba tijekom IVF-a
Proces medicinski potpomognute oplodnje (IVF) najčešće se promatra kroz medicinsku prizmu — hormone, postupke, uspješnost i broj pokušaja. No iza svake terapije, nalaza i čekanja stoji nešto što se rijetko izgovara naglas: intenzivna emocionalna borba koju žene prolaze u tišini.
Dotično hrvatsko istraživanje provedeno među ženama koje prolaze ili su nedavno prošle postupak medicinski potpomognute oplodnje donosi važan uvid u tu nevidljivu stranu IVF-a — i otvara pitanje koje se predugo zanemaruje: što se događa s mentalnim zdravljem žena tijekom ovog procesa?
IVF nije samo fizički proces – već i emocionalni rollercoaster
IVF nije jedan događaj — to je proces koji traje mjesecima, često i godinama.
U tom razdoblju žene prolaze kroz:
- hormonske terapije i fizičke promjene,
- ponavljane cikluse nade i razočaranja,
- neizvjesnost ishoda,
- pritisak vremena i okoline.
Istraživanje pokazuje da žene u IVF procesu često imaju:
- sniženu subjektivnu dobrobit,
- prisutne simptome anksioznosti i depresivnosti,
- poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.
Drugim riječima — IVF nije samo medicinski izazov, nego i psihološki iznimno zahtjevno iskustvo.
Zabrinjavajući podaci: kada IVF postaje psihološki pretežak
Najvažniji dio istraživanja odnosi se na ozbiljne pokazatelje mentalnog zdravlja.
Rezultati pokazuju:
- oko 10% žena razmišljalo je o samoozljeđivanju,
- 12,3% žena izjavilo je da su barem jednom planirale oduzeti si život,
- čak oko 24% žena razmišljalo je da bi bilo bolje da ih nema.
Ovo nisu marginalni podaci.
Ovo je jasan signal da dio žena u IVF procesu prolazi kroz vrlo ozbiljne psihološke krize.
Zašto je IVF psihološki toliko težak?
Istraživanje i postojeća literatura ukazuju na kombinaciju faktora koji zajedno stvaraju snažan psihološki pritisak:
1. Kronična neizvjesnost
Svaki ciklus nosi nadu — ali i mogućnost neuspjeha. Taj kontinuirani “rollercoaster” emocija iscrpljuje.
2. Biološki i hormonski utjecaj
Hormonska terapija može dodatno pojačati emocionalne reakcije, uključujući tjeskobu i promjene raspoloženja.
3. Ponavljani neuspjesi
Svaki negativan test trudnoće ne znači samo medicinski ishod — već i emocionalni gubitak.
4. Društveni pritisak i stigma
Pitanja poput “kad ćete imati dijete?” dodatno pojačavaju osjećaj krivnje, srama i izolacije.
5. Dugotrajnost procesa
Prosječno trajanje liječenja u istraživanju iznosilo je oko 3,5 godine — što znači dugotrajno izlaganje stresu.
Gotovo sve žene trebaju psihološku podršku – ali je ne dobivaju
Jedan od najsnažnijih nalaza istraživanja je jaz između potrebe i stvarnosti:
- više od 70% žena osjetilo je potrebu za psihološkom pomoći tijekom IVF-a,
- čak 96–97% žena smatra da bi psihološka podrška trebala biti obavezni dio procesa.
No istovremeno: više od 80% žena nikada nije dobilo psihološku podršku tijekom liječenja.
Ovaj podatak jasno pokazuje da sustav:
- prepoznaje medicinski aspekt IVF-a,
- ali i dalje zanemaruje njegov psihološki utjecaj.
Zašto žene često ne traže pomoć?
Unatoč potrebi, mnoge žene ne traže ili ne dobivaju podršku. Razlozi su višeslojni:
- uvjerenje da “moraju biti jake”
- fokus isključivo na medicinski dio liječenja
- nedostatak ponude psihološke pomoći u klinikama
- osjećaj da njihove emocije “nisu prioritet”
Dodatno, istraživanje pokazuje da 83% žena nikada nije dobilo ponudu psihološke podrške od zdravstvene ustanove.
Podrška čini razliku – i direktno utječe na mentalno zdravlje
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja: socijalna podrška je ključni zaštitni faktor.
Žene koje imaju veću podršku:
- imaju bolju subjektivnu dobrobit
- bolje funkcioniraju u svakodnevnom životu
- imaju manje simptoma depresije i anksioznosti
- rjeđe razvijaju rizična ponašanja
Najvažniji izvori podrške su (po sljedećem redoslijedu):
- partner,
- obitelj,
- prijatelji.
Zanimljivo, iako je partnerska podrška najizraženija, podrška prijatelja pokazuje vrlo snažan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.
IVF sustav: dobar medicinski, ali nedovoljno “ljudski”?
Istraživanje pokazuje da su žene u prosjeku zadovoljne medicinskom uslugom (ocjena oko 4).
No istovremeno:
- mnoge žene osjećaju emocionalnu nepodržanost,
- dio njih uzima bolovanje zbog psiholoških poteškoća (više od 50%).
To otvara važno pitanje: može li medicinski kvalitetan sustav biti istovremeno emocionalno nedostatan?
Što može pomoći ženama u IVF procesu?
Iako istraživanje primarno analizira stanje, iz njegovih nalaza jasno proizlaze smjerovi pomoći:
1. Uključivanje psihološke podrške u standard IVF-a
Psiholozi i savjetnici trebali bi biti dio tima, a ne dodatna opcija.
2. Otvorena komunikacija
Razgovor s partnerom i okolinom smanjuje osjećaj izolacije.
3. Grupe podrške
Razmjena iskustava s drugim ženama u istom procesu ima snažan učinak.
4. Edukacija o emocionalnom aspektu IVF-a
Razumijevanje vlastitih reakcija smanjuje osjećaj “gubitka kontrole”.
5. Individualni pristup
Svaka žena prolazi IVF drugačije — i podrška mora biti prilagođena tome.
Za kraj: IVF je i mentalna borba – i to treba priznati
Ovo istraživanje jasno potvrđuje ono što mnoge žene već osjećaju: IVF nije samo borba za trudnoću, nego i borba za mentalno zdravlje.
Ako prolaziš kroz IVF i osjećaš:
- tjeskobu
- iscrpljenost
- strah
- ili emocionalni pad
to nije slabost — to je normalna reakcija na iznimno zahtjevan proces.
I zato je ključno da se IVF počne promatrati cjelovito — ne samo kroz medicinu, nego i kroz psihološku podršku koja ženama stvarno treba.
„U ovoj borbi, zapamtite: svaka vaša suza i svaki trud vode vas bliže snu o roditeljstvu, jer vaša snaga i hrabrost su neizmjerne.“ (Brezonjić, 2024.)
*Prikupljanje podataka za izradu ovog rada provodilo se u vremenskom razdoblju od 7. studenog 2023. do 12. prosinca 2023. godine. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost mentalnog zdravlja sa sociodemografskim obilježjima, primljenom podrškom te zadovoljstvom medicinskom uslugom kod žena koje prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje. U istraživanju su sudjelovale žene koje su trenutno u procesu medicinski potpomognute oplodnje ili su prošle postupak unutar posljednjih šest mjeseci. Konačni uzorak činile su 252 sudionice. Prosječna dob sudionica iznosila je 34 godine.
O autorici
Nikolina Brezonjić je studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjer Socijalni rad. Dobitnica je rektorove nagrade 2023./2024. Miraculumu je ustupila vlastiti najbolje nagrađeni istraživački rad naziva “Mentalno zdravlje i socijalna podrška kod žena koje prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje”. Za uvid u cjeloviti rad, zainteresirani se mogu obratiti autorici putem e-mail adrese: nikolina.hertz@student.pravo.hr.
Zahvaljujemo Nikolini na ustupnjenom znanstvenom radu i izdvojenom vremenu za naše čitateljice!
